Predmet je ovog priloga razmatranje historijskog i paleografskog razvoja majuskulne ćirilice, počevši od početka XIV stoljeća, a ispitivanje načina po kome je na nju utjecalo dokumentarno, cancelarijsko i obično (svakidnevno) pismo. U prilogu tome se prethodno opisuju ove oznake a daje se shematsku podjelu raznih vrsta pisama odgovarajućim navedenim oznacima. Polazeći od toga se vidi kako je utjecaj ovih pisama uzrokovao progresivan prijelom bilinearnog sistema pisanja majuskulnog (ustavnog) pisma dok se stabla ili drugi bitni dijelovi slova produžavaju ispod osnovne crte ili u gornji prostor. Ova vrsta pisma, koju možemo nazvati "praminuskula", najprije se javlja u zapisima i uopće u svakidnevnu nivou pisanja pa teško prodire u knjižnu upotrebu. Razlog toga je u samom pojmu knjižnog pisma slavenskih pisara i čitatelja: knjižno ćirilsko pismo je nastalo s prilikom prijevoda Svetog pisma pa moralo biti svečno, kaligrafsko i, u suštini, majuskulno, isto tako kako je bila biblejska ili liturgijska majuskula u Bizantu. Zbog toga, pokušajući da upotrebljavaju minuskulno pismo i za knjige, slavenski pisari se staraju da ovo još grubo pismo preoblikuju u više kaligrafski izgled. S druge strane, težnja k grafijsku arhaizmu ne može dugo izdržati jer je, u nezaustavljivom razvojnom procesu ustavnog majuskulnog pisma preko XIV i XVI st., nekoliko slova promijenilo ocrtavanje. Svjedočanstva su ovog složenog razvoja oskudna ali, počevši od kraja XVI st., u rezultatu opširnije rasprostranjenosti pisane prosvjete koja uzrokuje i istakne brzopisne težnje u pisarskoj djelatnosti, možemo konstatirati da se pravi tip minuskulnog pisma udomaći i u knjižnoj upotrebi. U prilogu se također ispituje razne načine i odnosnu kronologiju ovog procesa po cjeloj ćirilskoj sredini, bilo slavenskoj bilo rumunjskoj.

La scrittura cirillica minuscola: genesi ed evoluzione

LOMAGISTRO, Barbara
2008-01-01

Abstract

Predmet je ovog priloga razmatranje historijskog i paleografskog razvoja majuskulne ćirilice, počevši od početka XIV stoljeća, a ispitivanje načina po kome je na nju utjecalo dokumentarno, cancelarijsko i obično (svakidnevno) pismo. U prilogu tome se prethodno opisuju ove oznake a daje se shematsku podjelu raznih vrsta pisama odgovarajućim navedenim oznacima. Polazeći od toga se vidi kako je utjecaj ovih pisama uzrokovao progresivan prijelom bilinearnog sistema pisanja majuskulnog (ustavnog) pisma dok se stabla ili drugi bitni dijelovi slova produžavaju ispod osnovne crte ili u gornji prostor. Ova vrsta pisma, koju možemo nazvati "praminuskula", najprije se javlja u zapisima i uopće u svakidnevnu nivou pisanja pa teško prodire u knjižnu upotrebu. Razlog toga je u samom pojmu knjižnog pisma slavenskih pisara i čitatelja: knjižno ćirilsko pismo je nastalo s prilikom prijevoda Svetog pisma pa moralo biti svečno, kaligrafsko i, u suštini, majuskulno, isto tako kako je bila biblejska ili liturgijska majuskula u Bizantu. Zbog toga, pokušajući da upotrebljavaju minuskulno pismo i za knjige, slavenski pisari se staraju da ovo još grubo pismo preoblikuju u više kaligrafski izgled. S druge strane, težnja k grafijsku arhaizmu ne može dugo izdržati jer je, u nezaustavljivom razvojnom procesu ustavnog majuskulnog pisma preko XIV i XVI st., nekoliko slova promijenilo ocrtavanje. Svjedočanstva su ovog složenog razvoja oskudna ali, počevši od kraja XVI st., u rezultatu opširnije rasprostranjenosti pisane prosvjete koja uzrokuje i istakne brzopisne težnje u pisarskoj djelatnosti, možemo konstatirati da se pravi tip minuskulnog pisma udomaći i u knjižnoj upotrebi. U prilogu se također ispituje razne načine i odnosnu kronologiju ovog procesa po cjeloj ćirilskoj sredini, bilo slavenskoj bilo rumunjskoj.
2008
978-88-8453-770-6
File in questo prodotto:
Non ci sono file associati a questo prodotto.

I documenti in IRIS sono protetti da copyright e tutti i diritti sono riservati, salvo diversa indicazione.

Utilizza questo identificativo per citare o creare un link a questo documento: https://hdl.handle.net/11586/68533
 Attenzione

Attenzione! I dati visualizzati non sono stati sottoposti a validazione da parte dell'ateneo

Citazioni
  • ???jsp.display-item.citation.pmc??? ND
  • Scopus ND
  • ???jsp.display-item.citation.isi??? ND
social impact